Otok Murter
Otok Murter najveći je otok Šibenskog arhipelaga. Prostire se paralelno uz obalu između Šibenika i Zadra. Pripada sjeverno-dalmatinskoj otočnoj skupini, najbrojnijoj i najgušćoj otočnoj skupini na Jadranu, a i šire. Cestovna udaljenost od Šibenika je 30 km, od Zadra 65 km, a od Splita 105 km. U Zadru i Splitu nalaze se dva najbliža aerodroma. Najveća naselja na otoku su Murter, Betina, Tisno i Jezera.
Kod mjesta Tisno otok je pokretnim mostom spojen s kopnom. Bio je naseljen od starih Ilira još u pretpovijesno doba. Prvi put ga spominje grčki filozof Ptolomej pod imenom Scardon. Pod hrvatskim imenom Srimac spominje se 1251. godine kada ugarsko-hrvatski kralj Bela proglašava granice Šibenske komune. U to vrijeme na otoku se nalaze samo dva naselja: Veliko Selo (današnji Murter) i Jezera, dok Betina i Tisno nastaju u kasnijim stoljećima za vrijeme povlačenja domaćeg stanovništva pred Turskim provalama. Danas su sva mjesta povezana asfaltiranim prometnicama.
Murter se nalazi u pojasu umjereno tople ili mediteranske klime. Karakteristike ove klime su topla i suha ljeta, blage i vlažne zime. Najtopliji mjesec je kolovoz sa srednjom temperaturom od 24,7 °C, a najhladniji je mjesec siječanj s prosječnom temperaturom od 6,3 °C. Prosječna temperatura mora ljeti je 23,7 °C.
Murtersko područje ima 2698 sunčanih sati godišnje. Vjetar koji se ljeti najčešće javlja na ovom području je maestral - zapadnjak (70 - 90 % ukupne vjetrovitosti) koji svojim djelovanjem ublažava ljetnu žegu.
Veći dio otoka prekriven je stoljetnim stablima maslina i smokava, što su i glavne tradicionalne kulture koje uzgaja domaće stanovništvo. Osim zemljoradnje, zanimanje stanovnika bilo je ribarstvo i stočarstvo. U novije vrijeme, zbog iznimnih prirodnih potencijala, turizam sve više postaje gospodarski motor razvitka.
Murter (mjesto)
Murter je turističko mjesto smješteno na istoimenom otoku 30 km udaljeno od Šibenika. Izuzetno vrijedni arheološki nalazi starorimskog naselja Colentum na brdu Gradina slikovito svjedoče o atraktivnosti položaja ovog najstarijeg naselja na otoku, smještenog na plodnoj zemlji između uvala Slanica i Hramina.
Kao i u svim mjestima na otoku, broj stanovnika ubrzano raste u 16. i 17. stoljeću zbog valova izbjeglica s kopna pred Turskim najezdama. Mjesto se ubrzano razvija, pa se u Murteru 1866. godine otvara prva seoska čitaonica na području cijele Dalmacije. Još 1877. godine otvaraju se pučka škola i poštanski ured.
Od sakralnih spomenika treba spomenuti kapelicu Sv. Roka iz 1760. godine, crkvu Sv. Mihovila rekonstruiranu 1770. godine, te crkvu Gospe od Gradine.
Tradicionalna zanimanja stanovnika Murtera kroz stoljeća su stočarstvo i zemljoradnja te moreplovstvo i ribarstvo. Osim na samom otoku sve ove djelatnosti stanovnici Murtera proširili su i na obližnje Kornatsko otočje koje su u prošlim stoljećima, zajedno sa žiteljima Betine, otkupili od zadarskog plemstva - potez koji će se pokazati presudnim za moderan razvoj Murtera u jedno od vrlo atraktivnih turističkih odredišta.
- Prethodno
- Slijedeće >>
